Autor:
Eurosecurity vas edukuje kako da uvedete preventivne mere zaštite Vašeg ličnog identiteta i podataka Vaše kompanije. U tekstu vas upoznajemo sa pojmom krađe identiteta, oblicima krađe identiteta i merama preventivne zaštite koje treba da preduzmete kako biste u sprečili krađu i zloupotrebu Vaših ličnih podataka ili podataka Vaše kompanije.
Krađa identiteta predstavlja jedan od najčešćih oblika računarskog kriminala koja je postala učestalija pojavom interneta. Najčeše, kradljivci identiteta internet koriste za krađu informacija, krađu novca, protivpravno dobijanje poverljivih informacija i mnogih drugih stvari. Vrlo često se u praksi dolazi do kompletne krađe identiteta.
Krađa identiteta se definiše kao proces korišćenja tuđih ličnih podataka sa ciljem ostvarivanja direktne koristi za sebe, radi dobijanja finansijskih zarada, kredita i drugih pogodnosti na osnovu zloupotrebljenog identiteta.
Naše prisustvo na internetu, odnosno njegovo korišćenje otvara šansu da neko preko mreže može pristupiti našim podacima na računaru, a jedna od posledica narušavanja nečije privatnosti može da bude i krađa identiteta. Osoba koja ukrade identitet može da zloupotrebi isti, i traži pozajmicu od banke, kupuje određenu robu, uplati putovanje, zloupotrebi nače članstvo u institucijama i mnoge druge stvari. Ova vrsta zloupotrebe je definitivno jedna od najzastupljenijih, kako u “online”, tako i u “offline” okruženju. Ova i slične kriminalnie aktivnosti koje se dovode u vezu sa sajber kriminalom, u osnovi imaju krađu identiteta kao polaznu tačku za izvršavanje kriminalnih dela.
Krađa identiteta može se ispoljiti u raznim oblicima, a delimo ih u više tipova po prioritetu:
Krađa identiteta putem ličnih dokumenata
Kradjljivci identiteta mogu da iskoriste vaša lična dokumenta i predstave se u vaše ime. Ovo je jedan od najfrekventnijih i najopasnijih vidova krađe identiteta, jer osoba čija su dokumenta ukradena može imati ozbiljne posledice. Informacije koje lopov može da iskoristi u ilegalne svrhe su:
1. Ime,
2. Prezime,
3. Datum rođenja,
4. Mesto rođenja,
5. Broj lične karte,
6. JMBG,
7. Vozačku dozvolu,
8. Zdravstvenu knjižicu
Krađa identiteta preko bankovnih kartica
Ovaj proces se vrši pristupom informacija vašoj bankovnoj kartici. Kradljivac identiteta može da pristupi vašim bankovnim računima i da ih koristi i finansijski vas ošteti.
Sintetisana krađa identiteta
Sintetička krađu identiteta predstavlja prevaru koja podrazumeva korišćenje izmišljenog identiteta. Lopovi stvaraju nove identitete koristeći kombinaciju stvarnih i izmišljenih informacija, ili ponekad potpuno izmišljenih informacija. Oni, na primer koristite pravi broj socijalnog osiguranja ili JMBG-a i uparuju ga sa izmišljenim imenom.
Krađa identiteta putem baze podataka
Jedan od frekventnih oblika krađe identiteta je krađa informacija iz baza podataka banaka, korporacija i drugih organizacija koje imaju takvu vrstu informacija pogodnu za kradljivce identiteta. Najveći krivac za ovakvu vrstu krađe identiteta je upravo sajt, jer čuva veoma važne informacije korisnika i predstavlja privlačnu metu za provaljivanje i prikupljanje podataka.
Krađa identiteta putem elektronske pošte ( “phishing” )
Najjednostavniji način krađe identiteta predstavlja napad spamom, pod kojim se podrazumeva neželjena i zlonamerna pošta. Najčešća tehnika koja šalje spam poruke je “phishing”, što označava lažno predstavljanje u elektronskoj pošti kao postojeće kompanije, kojim se primalac navodi da prosledi svoje podatke na lažne adrese elektronske pošte. Obično se link za takvu stranicu nalazi u “e-mail-u” ili “chat” porukama koje se nasumično šalju, u pokušaju da se klijenti prevare i navedu da otkriju informacije na lažnoj “web” stranici. U tim porukama obično se zahteva potvrda informacije o računu. Zatim se klijenti navode da kliknu na dati link u “e-mail-u” koja vodi do lažne “web” stranice. Sve informacije koje se upišu na lažnoj web stranici dospevaju u posed kradljivca identiteta koje on nakon toga koristi u nezakonite svrhe.
Krađa identiteta putem softvera
Putem zlonamernih softvera može se doći do željenih informacija koje poseduje određena osoba, time što virus pokupi lozinke, korisnička imena i ostale bitne informacije pogodne za dalje neovlašćeno korišćenje, odnosno zloupotrebu.
Kradljivci identiteta iz dana u dan usavršavaju alate za prevare i krađu identiteta. Međutim, mere prevencije zaštite identiteta koje treba da preduzimamo u velikoj meri mogu nas zaštititi od neželjene zloupotrebe našeg identiteta.
1. Jedan od načina na koji kradljivci identiteta dolaze do podataka su i kante za otpatke. Ne bacajte račune i slipove od platnih kartica, lekarske nalaze, priznanice i svaki papir koji sadrži bilo kakve lične podatke o vama.
2. Izbrišite digitalne podatke. Kada prodajete, poklanjate ili bacate kompjuterski sistem, hard drajv, CD ili DVD treba da preduzmete dodatne korake kako biste nepovratno izbrisali podatke na njima. Jednostavno brisanje podataka ili reformatiranje hard drajva nije dovoljno da se zaštitite od zloupotrebe. Koristite ShredXP kako biste bili sigurni da su podaci na hard drajvu potpuno uništeni, a CD-a ili DVD-a trebalo bi da ih fizički uništite pre nego što ih bacite.
3. Kada unosite PIN na bankomatu ili lozinku na kompjuteru na poslu uvek obratite pažnju na to da li vam neko stoji u blizini.
4. Račune sa imenom, adresom, brojem računa, potpisom i sl. ne ostavljajte dostupnim drugim licima.
5. Svoj matični broj nemojte davati telefonskim anketarima ili kada se preko Interneta prijavljujete neproverenim partnerima ili osobama.
6. Takozvani “skimeri”, mali prenosivi uređaji mogu sa vaše platne kartice očitati sve podatke. Oni se mogu nalaziti na samom bankomatu ili ih mogu koristiti konobari, prodavci na pumpama ili drugim radnjama gde se plaćanje vrši platnim karticama. Kartica provučena kroz skimer očitava sve podatke o vama, čak i PIN kod koji koristite.
7. Ne ispisujte vaš PIN u rokovnik, na ceduljama koje nosite u novčaniku ili drugim mestima dostupnim kradljivcima.
8. Ne treba ostavljati lične podatake na društvenim mrežama. Kradljivci identiteta najčešće koriste informacije sa društvenih mreža za „provaljivanje“ lozinki vašeg e-maila ili drugih šifri koje koristite.
9. Proveravajte svoje bankovne račune redovno.
10. Ne posećujte sajtove koji su manje poznati, sumnjivi ili sa oznakom „nesigurno“.